Najčešći slučaj u praksi jeste da proizvođač sadi jagodu ponovo na istu parcelu. U tom slučaju proizvođač priprema celokupnu parcelu, te ponovo formira bankove na kojima provodi sadnju. Praktično, jedna kultura više godina na istoj parceli može dovesti do razvoja određenih bolesti i štetočina u zemljištu, na prvom mestu, a na drugom može iscrpljivati, trošiti zemljište narušavajući njegovu plodnost. Jagoda se hrani putem navodnjavanja, i mnogo je mineralnog đubriva koje se isporuči na mestu proizvodnje, što vrlo često dovodi do akumulacije ili taloženja određenih hraniva, ili pak zaslanjenosti zemljišta (velika količina vode koja se koristi za navodnjavanje, vrlo često akumulira značajnu količinu soli u zoni banka).
U takvim uslovima proizvodna sposobnost zemljišta, ili njegova plodnost značajno je smanjena, i ono više ne može reagovati kao nekad na primenu đubriva. To je osnovni razlog zbog čega jagodari imaju problema u proizvodnji, jer i pored standarnih ulaganja i ishrane ne mogu ostvariti rezultat kakav žele, ili kako oni često kažu kakav su nekada imali. Postavlja se pitanje šta uraditi u takvim slučajevima? Ovdje je posebno važno naglasiti da u prethodnoj sezoni proizvođač na toj parceli nije imao problema sa bolestima korena, koje su uzrokovale sušenje biljaka jagode.
Dakle, sada su ovi jagodari, koji jagodu sade nakon jagode, u poziciji kada nije moguće raditi više istog, a dobiti isti ili bolji rezultat. Sada su uslovi za proizvodnju promenjeni u odnosu na one nekadašnje, odnosno koji su ranije dominirali na toj parceli. Potrebne su promene, potrebno je poboljšati plodnost zemljišta, odnosno rešenje za sva postojeća ograničenja, a ne samo orentaciono primenjivati đubriva. Kako bi se odgovorilo takvoj situaciji mi smo razvili PLANOVE aBcD ishrane biljaka jagode, koje su ništa slično do sada na ovim prostorima kada je u pitanju primena đubriva. PLAN B ishrane biljaka jagode tokom sadnje je pred Vama, i u njemu je primena mikrobiološkog đubriva TIFI, koje sadrži gljivicu Trichoderma atroviride. No, pre nego krenete sa ovom inovativnom ishranom, da bi postali bolji jagodar, razumeli sve što radite, potrebno je da imate neke osnovne informacije koje smo mi ovdje predstavili na potpuno praktičan način. MI VAM NUDIMO PROIZVOD DA GA KORISTITE ZA BOLJU PROIZVODNJU JAGODE, ALI VAM, I PRE SVEGA, PRUŽAMO VRHUNSKO ZNANJE KROZ PRAKTIČNE SAVETE, ŠTA JE POTREBNO URADITI.
Da, znamo, Vi ste jagodar dugo godina, ali da biste razumeli način na koji biljke jagode uspevaju, potebno je upoznati se sa praktičnom MIKROBIOLOGIJOM i BIOHEMIJOM ZEMLJIŠTA. Ne odustajte na prvu, nije ovo škola, niti fakultet, ovo je praktično znanje koje će Vam pomoći da ostvarite bolje rezultate u proizvodnji jagode. Šta su mikrobiologija i biohemija zemljišta, kako one utiču na zdravlje i ishranu biljaka jagode? MIKROBIOLOGIJA je područje nauke koje se bavi mikroskopskim organizmima, poput bakterija i gljivica. MIKROBIOLOGIJA ZEMLJIŠTA bavi se mikroskopskim živim sistemom u njemu. BIOHEMIJA je područje nauke koje se bavi hemijskim procesima unutar živih organizama, ili u vezi s njima. Praktično, BIOHEMIJA ZEMLJIŠTA bavi se proizvodima/nusproduktima živog sistema u njemu.
Praktično, zemljište je životna sredina, puna organizama koji utiču na rast i zdravlje biljaka jagode, i kada god koristite mineralna đubriva imajte to na umu. Organizmi zemljišta uključuju vidljive stanovnike, poput glista, te mnoštvo mikroorganizama kao što su: bakterije, gljive, protozoe, nematode i mikroartropode. Zajedno, veliki i mali organizmi u zemljištu čine oko 5% njegove organske materije. Biljke jagode su sa svojim korenom koji raste, takođe deo ovog životnog okruženja. Mnogi mikroorganizmi žive u neposrednoj blizini korena biljaka, područje poznato kao RIZOSFERA, gde za njih postoji bogat izvor hrane u obliku eksudata, odnosno izlučevina koje se oslobađaju iz korena. Pitate se šta su to MIKROORGANIZMI? Mikroorganizmi predstavljaju organizme koji su premali da bi se mogli videti bez mikroskopa, kao što su bakterije. U praksi često se nazivaju mikrobi. ORGANSKA MATERIJA U ZEMLJIŠTU se sastoji od biljnih i životinjskih ostataka u različitim fazama raspadanja, ćelija i tkiva organizama u zemljištu, te tvari koje sintetiziraju organizmi iz njega. RIZOSFERA je područje zemljišta neposredno oko korena, i u njemu je vrlo visoka mikrobna aktivnost. U RIZOSFERA JE OD SUŠTINSKE VAŽNOSTI ZA ISHRANU BILJAKA JAGODE, I KADA KORISTITE ĐUBRIVA NE UNIŠTAVAJTE ŽIVOT U NJOJ.
EKSKUDATI predstavljaju šećere, aminokiseline i drugi spojeve koje izlučuje koren biljke, i oni su izvor hrane za mikroorganizme.
Kako organizmi u zemljištu deluju međusobno i s njim, oni fizički, hemijski i biohemijski utiču na SISTEM ZEMLJIŠTE-BILJKA. Temperatura, vlaga, prozračivanje, pH, razmak pora u zemljištu, i vrste izvora hrane utiču na to koliko će organizmi u zemljištu biti aktivni, kao i koliko će i koje vrste biti prisutne. SISTEM ZEMLJIŠTE-BILJKA podrazumeva interakcije, odnosno međudelovanja između biljaka i zemljišta, uključujući njegove fizičke, hemijske i biološke elemente.
MIKROORGANIZMI U GRAMU ZEMLJIŠTA
Bakterije: 100 miliona - 1 milijarda
Gljive: 100 hiljada - 1 milion
Alge i cijanobakterije: 1 hiljada - 1 milion
Protozoe: 1 hiljada - 100 hiljada
Nematode: <100.
SEZONSKA AKTIVNOST BAKTERIJA I GLJIVICA
Mikroorganizmi imaju sledeće ključne korisne uloge u zemljištu koje trebate uvek imati na umu prilikom planiranja i praktikovanja ishrane biljaka jagode:
Koliko puta ste sve uradili u proizvodnji jagode, a niste dobili rezultat kakav želite? Kupite najbolje đubrivo, imate vrhunski sistem, pazite na koncentraciju, pH i EC vrednosti, ali rezultat izostane? Pitanje je zašto? ZATO ŠTO U VEĆINI SLUČAJEVA NEDOSTAJE AKTIVNOST MIKROORGANIZAMA U ZEMLJIŠTU.
Kako organizmi u zemljištu deluju međusobno i s njim, oni fizički, hemijski i biohemijski utiču na SISTEM ZEMLJIŠTE-BILJKA. Temperatura, vlaga, prozračivanje, pH, razmak pora u zemljištu, i vrste izvora hrane utiču na to koliko će organizmi u zemljištu biti aktivni, kao i koliko će, i koje vrste biti prisutne.
SISTEM ZEMLJIŠTE-BILJKA podrazumeva interakcije, odnosno međudelovanja između biljaka i zemljišta, uključujući njegove fizičke, hemijske i biološke elemente. Mikroorganizmi igraju mnoge korisne uloge u zdravlju i ishrani biljaka jagode. Svojim aktivnostima mikroorganizmi pomažu biljkama jagode da izvuku hraniva koja su im potrebne za rast i funkcionisanje. Oni takođe utiču na strukturu zemljišta, kao i dinamiku vode na, u i kroz njega. Osim toga, iako neki mikroorganizmi mogu uzrokovati bolest, mnogo ih više pomaže u zaštiti biljke jagode od patogena. Tako praktično, MINERALIZACIJA predstavlja pretvorbu organskih oblika nutrienata u anorganske, koje biljke jagode mogu iskoristiti. Kako organizmi u zemljištu metaboliziraju hraniva, pretvarajući ih u anorganske oblike koji se zatim izlučuju, one se mineraliziraju i dostupne su biljkama jagode. FIKSACIJA AZOTA predstavlja pretvorbu atmosferskog N u amonij, biljkama dostupan njegov oblik. IMOBILIZACIJA ili "skladištenje" hraniva unutar organizama u zemljištu dok žive i rastu. Kada organizmi u zemljištu konzumiraju hraniva iz njega, ona su imobilizirana, i nisu dostupna biljkama jagode. Znači ne samo da treba hraniti biljke jagode, već i zemljište, tako što se obezbeđuje hrana za mikroorganizme u njemu.
Biohemijske interakcije u SISTEMU ZEMLJIŠTE-BILJKE
Postavlja se pitanje kako mikroorganizmi ostvaruju svoju ulogu u ishrani i održavanju zadravlja biljaka jagode? Odgovor je putem biohemijske signalizacije, ili praktično mikroorganizmi izlučuju određene supstance koje pokreću specifične procese i tako obavljaju svoju ulogu. U nastavku detaljnije.
Mnoga međudelovanja u SISTEMU ZEMLJIŠTE-BILJKA, bilo među mikroorganizmima ili između mikroorganizama i biljaka - odvijaju se putem biohemijske signalizacije, posebno u rizosferi. Biohemijski spojevi koje proizvode mikroorganizmi i koren biljaka jagode alati su pomoću kojih se stvaraju i prenose biohemijski signali. Oni su alati koji su mikrobima potrebni za funkcionisanje u zemljištu, i određuju njihovu sposobnost obrade hraniva (uključujući i ona data putem đubriva), stimuliraju rast korena i obavljaju druge funkcije ključne za zdravlje i ishranu biljaka jagode. S do 50 milijardi mikroba u kašici zemljišta, zamislite broj biohemijskih spojeva koji se proizvode tokom njihovih životnih ciklusa. Svaki od ovih mikroorganizama može biti izvor jedinstvenih biohemijskih spojeva koji utiču na razne funkcije zemljišta, biljaka i mikrobne zajednice.
BIOKEMIJSKA SIGNALIZACIJA podrazumeva interakcije i komunikacije unutar i među organizmima putem biohemijskih spojeva koje ti organizmi proizvode.
BIOKEMIJSKI SPOJEVI predstavljaju hemijske spojeve koji su deo sastava žive ćelije ili proizvedeni od strane ili u organizmu; hormoni, aminokiseline, organske kiseline, šećeri i enzimi primeri su biohemijskih spojeva.
Biohemija: Okosnica, kičma funkcionisanje mikroba u ZEMLJIŠTU
Biohemijski spojevi koje proizvode mikroorganizmi zemljišta uključuju:
Praktično, ENZIMI su molekule koje ubrzavaju hemijske reakcije. HELATORI su molekule koje se čvrsto vežu na metalne ione, formirajući s njima komplekse.
Kada je reč o "velika tri" makrohraniva koja su biljkama jagode potrebna - azot (N), fosfor (P) i kalij (K) - zašto su mikrobiologija i biohemija zemljišta važne?
U profilu zemljišta, velika većina azota (>90%) obično je u organskom obliku (npr. u ostacima žetve, stajskom đubrivu, stelji, kompostima) i treba ga pretvoriti u anorganske oblike, to jest amonij (NH4+) ili nitrat (NO3-), koje biljke jagode mogu preuzeti i iskoristiti. Ta se transformacija naziva procesom mineralizacije. Biohemijski spojevi koje proizvode mikrobi u profilu zemljišta mineralizuju organski azot u anorganski oblik koji biljke jagode mogu koristiti.
Dobar deo (25%-65%) fosfora u profilu zemljišta može biti vezan u organskoj materiji. Biohemijski spojevi pomažu u otapanju, solubilizaciji i mineralizaciji fosfora u zemljištu, pretvarajući ga u anorganske oblike (H2PO4- ili HPO42-) koji su dostupni biljkama jagode.
U zemljištu se kalij brzo zadržava između njegovih slojeva, postajući nedostupan biljci jagode. Za razliku od azota ili fosfora, gde je neophodna mineralizacija ili solubilizacija, kalij ostaje u K+ obliku, i u zemljištu, i u biljci, ali zahteva otpuštanje iz njegovog profila. Biohemijski spojevi koje proizvode mikroorganizmi poboljšavaju strukturu zemljišta, i sposobnost biljke jagode da apsorbuje kalij.
Mikrobi u zemljištu i biohemijski spojevi koje stvaraju, igraju glavnu ulogu u otpuštanju hrana i učinkovitosti njihovog korišćenja. Ako brinete o zdravlju zemljišta, uključujući korištenje proizvoda koji pojačavaju mikrobnu i biohemijsku aktivnost u njemu, možete iskoristiti snagu mikrobiologije i biohemije zemljišta, te poboljšati produktivnost praksi uzgoja koje primenjujete u proizvodnji jagode. SADA KAD ZNATE ZAŠTO JE TO VAŽNO MOŽETE PRIMENITI TIFI.
